Status člana porodičnog domaćinstva kao uslov za rad bez zasnivanja radnog odnosa u preduzetničkoj radnji
Pitanje:
• Da li se potomci bračnog druga privatnog preduzetnika koji je osnovao radnju smatraju članovima porodičnog domaćinstva, u smislu obaveze zasnivanja radnog odnosa za rad u radnji?
Odgovor:
Zakonom o privatnim preduzetnicima ("Sl. glasnik SRS", br. 54/89 i 9/90 i "Sl. glasnik RS", br. 19/91, 46/91, 31/93 - odluka USRS, 39/93, 53/93, 67/93, 48/94, 53/95, 35/2002, 101/2005 - dr. zakon, 55/2004 - dr. zakon i 61/2005 - dr. zakon), i to članom 13. stav 2, predviđeno je da članovi porodičnog domaćinstva osnivača radnje mogu raditi u radnji bez zasnivanja radnog odnosa. Stavom 3. istog člana predviđeno je da se članom porodičnog domaćinstva smatraju: bračni drug, deca i roditelji.
Bračni drug je lice sa kojim je brak zaključen i on može raditi u radnji čiji je osnivač njegov bračni drug bez zasnivanja radnog odnosa za svo vreme dok brak traje. Ovde se ne podrazumeva i vanbračni partner, već samo bračni drug. Dete je direktni potomak osnivača radnje - sin ili kćerka. Ovakvim taksativnim nabrajanjem, Zakon je isključio dalje potomke - unuke, praunuke i tako dalje redom, ali i štićenike i hranjenike. Jedino bi se usvojenici mogli izjednačiti sa decom primenom člana 104. Porodičnog zakona ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005). Decom se ne smatraju deca bračnog druga, ako ona nisu i deca osnivača radnje, kao ni njegovi usvojenici, ako ih nije usvojio i osnivač radnje. Roditelji su: otac i majka osnivača radnje, ali bi primenom navedenih normi Porodičnog zakona sa roditeljima trebalo izjednačiti usvojioce osnivača radnje. Ako je osnivač radnje usvojenik, to isključuje njegove biološke roditelje kojima je prestalo roditeljsko pravo prilikom usvojenja, a namesto njih stupaju njegovi usvojioci. Sa roditeljima osnivača radnje se ne izjednačavaju roditelji njegovog bračnog druga. Isto važi i za dalje pretke: babe, dede itd. koji su takođe isključeni od mogućnosti da rade u radnji.
Ono što se naziva "radnja" je u stvari samo ustaljeni naziv za privatnog preduzetnika - fizičko lice koje se kod nadležnog organa registrovalo za obavljanje privredne delatnosti. Kada "radnja" obavlja delatnost smatra se da je obavlja privatni preduzetnik koji je osnovao radnju. Zbog toga se odnos srodstva računa prema njemu, a ne prema njegovom bračnom drugu. Osnivanjem radnje, smatra se da samo preduzetnik koji ju je osnovao obavlja delatnost, a ne podrazumeva se da je i njegov bračni drug osnivač radnje. Bračni drug samo ima pravo da, kao i deca osnivača radnje i njegovi roditelji radi u radnji bez zasnivanja radnog odnosa. Konkretno, ćerka bračnog druga osnivača radnje (privatnog preduzetnika), ako nije i ćerka ili usvojenica osnivača radnje, nema pravo da bez zasnivanja radnog odnosa radi u radnji.
Zakon o privatnim preduzetnicima poznaje i pravnu formu "ortačke radnje" (član 4. Zakona). Ako bi bračni drugovi osnovali ortačku radnju, onda je svako od njih u položaju preduzetnika, tj. osnivača, te bi svaki od članova porodičnog domaćinstva svakog od osnivača radnje imao pravo da radi u radnji bez zasnivanja radnog odnosa, osim ako bi drukčije bilo ugovoreno između samih osnivača. U situaciji kao što je pomenuta, rešenje može biti u osnivanju ortačke radnje, tako što bi je osnovali bračni drugovi zajedno.
